Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Službeni list CG 152/22 od 30.12.2022) uvedeno je plaćanje poreza po odbitku na pozajmice koje pravno lice daje bilo kom fizičkom licu.
Ugovor o zajmu definisan je članom 566 Zakona o obligacionim odnosima, a kojim je propisano da se ugovorom o zajmu obavezuje zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Razlozi za donošenje zakona:
Predlagač je obrazložio razloge za donošenje ovog zakona i naveo sledeće: „Predmetnim izmjenama i dopunama zakona uvodi se obaveza plaćanja poreza po odbitku na sve pozajmice, sa ili bez naknade, koje obveznik poreza na dobit čini prema bilo kom fizičkom licu. Riječ je o poreskom mehanizmu koji ima za cilj da spriječi zloupotrebe koje nastaju, najčešće kada pravno lice pozajmljuje sredstva osnivaču ili nekom dugom povezanom licu, a isto ta sredstva nikada ne vrati. Jedini način da pravno lice dođe ponovo u posjed tih sredstava je da tuži vlasnika ili povezano lice sto se nikada ne dešava. Na ovaj način dolazi do namjernog umanjivanja poreske osnovice poreza na dobit, odnosno vrši se izbjegavanje plaćanja ovog poreskog oblika. Zato se u cilju sprječavanja ovih zloupotreba i štete koja se nanosi budžetu Crne Gore uvodi obaveza da pravno lice prilikom svake isplate na osnovu pozajmice bilo kom fizičkom licu obračuna i uplati porez po odbitku u iznosu od 15%. Suštinski, na ovaj način dolazi do izjednačavanja poreskog statusa ove vrste isplata sa isplatom dividende od strane poreskog obveznika, te otklanja štetni uticaj ovih poreskih šema.“
Imajući u vidu da je predmetno oporezivanje propisano Zakonom o porezu na dobit dolazimo do zaključka da se ovo oporezivanje primjenjuje za obveznike ovog zakona, dok se isto ne može primijeniti kod sportskih klubova, preduzetnika, nevladinih organizacija…
Novim članom 28a u stavu 1 propisano da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice.
U stavu 2. istog člana propisano je da se porez po odbitku plaća u trenutku vršenja isplate pozajmice po stopi od 15% na osnovicu koju čini njen bruto iznos.
Primjer: Na pozajmicu od 1.000,00 evra poreska obaveza po osnovu poreza po odbitku iznosila bi 150,00 evra, a fizičkom licu bi bilo isplaćeno 850,00 evra. Obaveza fizičkog lica prema pravnom licu iznosila bi 1.000,00 evra.
Šta sa ugovorima koji su zaključeni prije dana usvajanja ovog zakona?
U slučaju produžetka roka vraćanja pozajmice nastaje poreska obaveza, dok ranije uzeta pozajmica, ukoliko je vraćena do predviđenog roka nije predmet oporezivanja.
Članom 44c definisano je da obveznik poreza na dobit koji je sa fizičkim licem zaključio ugovor o zajmu odnosno pozajmici sa ili bez kamate do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužan je da nakon isteka perioda na koji je taj ugovor zaključen obračuna i plati porez po odbitku iz člana 28a ovog zakona, ako zaključe ugovor kojim se taj period produžava.
Namjera zakonodavca je bila da spriječi zloupotrebe, jer kroz praksu se dešavalo da određeni osnivači putem pozajmica „izvlače“ dobit, a pri tome ne plaćaju porez. Smatramo da se kroz bolju definiciju zakonskog propisa mogao postići puni efekat ovog oporezivanja i primjera radi definisati da se ugovori o pozajmici između pravnog lica i fizičkog lica moraju prethodno ovjeriti kod notara na period koji ne može biti duži od 4 godine, i da se po isteku tog perioda u slučaju da predmetna pozajmica nije vraćena ista transformiše u vid isplate dividende, i da u tom slučaju nastaje poreska obaveza.
U ekonomskoj teoriji definisano je da poreski objekat ili predmet oporezivanja je svaka činjenica, ili manifestacija ekonomske snage koja pruža osnov da se uvede neki poreski oblik.
Zakonodavac nije bliže uredio ovu materiju, tako da se postavlja niz pitanja kao što su:
Kako pozajmica koja nema karakter poreskog objekta (prihod, dohodak, imovina, potrošnja) može biti oporezovana?!
Šta se dešava u slučaju da fizičko lice vrati pozajmicu, da li će i porez biti vraćen?
Na koji račun se vrši uplata navedenog poreza po odbitku?
Kaznene odredbe:
Zakonodavac je propisao da će se novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice (član 28a stav 1).
Kako će se navedene odredbe ovog zakona primjenjivati u praksi ostavljamo „majstorskom rešetu“ da nam na to pitanje odgovori.
Do bližeg definisanja ove vrste oporezivanja savjetujemo da ne vršite isplatu navedenih pozajmica.